Rok u kojem su države članice EU trebale prenijeti direktivu o transparentnosti plaća u nacionalno zakonodavstvo istekao je ove godine. Za poslodavce to uglavnom znači ovo: ono što je prije vrijedilo kao "nešto dolazi", sada je u mnogim zemljama zakon koji je doista stupio na snagu ili će to učiniti u bliskoj budućnosti. Sadržaj same direktive se ne mijenja, ali njezin status se mijenja — od europskog okvira prema nacionalnoj obavezi.
Znači li to nešto za vaše poduzeće i kada, ovisi o zemlji u kojoj ste poslodavac i kako je ta zemlja prenijela direktivu. Neke države članice slijede minimalne zahtjeve doslovno, druge dodaju vlastite akcentuacije ili dozvoljavaju da se dijelovi primjenjuju postupno. Tko se ove godine prvi put susreće s pravilima, trebao bi pogledati nacionalni zakon koji se specifično primjenjuje na mjesto vašeg poslovanja, a ne samu direktivu.
Od europske direktive prema nacionalnom zakonu
Europska direktiva funkcionira drugačije od verordbe. Uredba se primjenjuje izravno u svim državama članicama; direktiva određuje cilj i donju granicu, a prenosu u nacionalno zakonodavstvo prepušta nacionalnim zakonodavcima. To objašnjava zašto se pravila o transparentnosti plaća ne "aktiviraju" u isto vrijeme za cijelu Europu, već u svakoj zemlji vlastitim tempom. Ove godine je za mnoge države članice vrijeme kada je taj nacionalni prijenos formalno trebao biti završen.
To ima dvije praktične posljedice. Prvo: u zemljama gdje nacionalni zakon već postoji, primjenjuju se zahtjevi navedeni u njemu, čak i ako je tekst na pojedinim mjestima stroži od europskog minimuma. Drugo: u zemljama gdje je prijenos zakasnio, nastaje prijelazna situacija u kojoj nije uvijek jasno koja pravila točno vrijede. Oba scenarija zahtijevaju isto: provjeriti što kaže nacionalni tekst, ne pretpostavljati da sama europska direktiva već izravno funkcionira.
Što to konkretno znači ove godine
Za većinu poslodavaca iz malog i srednjeg poslovnog sektora, ove godine se mijenja ponajviše sigurnost, a ne sadržaj. Obveze koje vrijede bez praga — kao što su raspon plaća u oglasu za posao, prestanak pitanja o trenutnoj plaći i spol-neutralni kriteriji za funkcije — bili su najavljeni već duže vrijeme. Sada kada su uključeni u nacionalno zakonodavstvo, nisu više pitanje pripreme na nešto što dolazi, već provjere naspram nečega što postoji.
Za poslodavce sa sto ili više zaposlenih dolazi i obaveza izvještavanja, koja se u većini zemalja primjenjuje kasnije od osnovnih obveza i funkcionira s vlastitim vremenskim planom. Ovdje vrijedi isto: direktiva daje okvir, nacionalni zakon daje točan vremenski raspored. Tko želi znati koje su obveze za vlastitu organizaciju već vrijedile a koje nisu, može to najbrže doznati kroz brzu provjeru koja prikazuje vašu situaciju.
Što još nije svugdje isto
Primamljivo je misliti da je prijenos sada dovršen svugdje i da je stvar time zatvorena. To nije tako. Neke su države članice zakon prihvatile, ali još trebaju završiti provedbe ili pratile izvedbene propise. Druge su se odlučile za postupnu primjenu, pri čemu se, primjerice, zahtjev za rasponom plaća primjenjuje prije nego obaveza izvještavanja. A za polupublične poslodavce ponekad drugačiji uvjeti vrijede nego za privatna poduzeća.
To znači da su "postoji li zakon" i "primjenjuje li se zakon za mene" dva različita pitanja. Prvo se odnosi na status nacionalnog zakonodavstva, drugo na veličinu i vrstu vaše organizacije. Oba pitanja su po zemlji i situaciji drugačije odgovoriti, i upravo je to gdje opći tekst direktive nudi manje vodilje od nacionalne provedbe.
Što sada mogu učiniti
Neovisno u kojoj je fazi vaša zemlja, korisno je sada već znati koji će se dijelovi primjenjivati i koji vam komadi trebaju za to. To počinje pregledom samih obveza, i tek nakon toga pitanjem kako ih ćete provesti. Dio banka znanja s pojašnjenjima po predmetima za svaku situaciju daje taj pregled, uključujući mjesto u službenom tekstu, kako biste sami mogli provjeriti na čemu se objašnjenje temelji.
Tko želi znati kako se ta informacija točno kreira i zašto se izvorni podaci namjerno ne nalaze iza plaćenog pristupa, nalazi to objašnjeno na stranica koja pokazuje odakle dolaze podaci. Za konkretna pitanja koja se češće pojavljuju — primjerice o odnosu između europskih i nacionalnih pravila — dostupna je zbirka često postavljanih pitanja.
Jezgra ove godine nije dakle nova obveza, već da je dio onoga što je ranije najavljeno kao política sada negdje u Europi zaista postao zakon. Za vašu vlastitu situaciju — koje zemlje, koje veličine, koja faza — nacionalni zakonski tekst ili pravnik ostaju odgovarajući izvor. Želite li prvo sami steći dojam gdje se vaša organizacija trenutno nalazi, besplatno brzo skeniranje na payria.eu može biti početna točka.