payria.eu

Primjenjuju li se pravila o transparentnosti plaća i na semi-javne poslodavce?

Ustanove za zdravstvenu zaštitu, ustanove za stanovanje i obrazovne ustanove ponekad misle da ih njihov kolektivni ugovor oslobađa od pravila EU-a o transparentnosti plaća. Ovaj članak objašnjava zašto to nije nužno slučaj.

Da, polupublični poslodavci u načelu obično spadaju pod EU-direktivu o transparentnosti plaća, na isti način kao i obično poduzeće. Razlika koju utvrđuje direktiva nije u vlasništvu ili izvoru sredstava, već u pravnoj formi poslodavca i radnom odnosu koji se na nju primjenjuje.

Detalj koji se u ovoj temi najčešće previđa: postojeći, detaljni kolektivni ugovor s platnim ljestvicama nije oslobađanje. Mnoge polupublične organizacije pretpostavljaju da je njihova naknada već dovoljno transparentna jer su ljestvice navedene na papiru. Međutim, direktiva zahtijeva specifične, dodatne mjere koje kolektivni ugovor sam po sebi ne regulira automatski, kao što su rasponi u tekstu oglasa za posao, zabrana pitanja o trenutnoj plaći i pravo zaposlenika da traže informacije o naknadama.

Što polupublično znači u praksi

Polupublične ustanove obično su organizacije s privatnopravnom formom — udruga, udruga, d.o.o. ili d.d. — koje obavljaju javnu zadaću ili su većinom javno financirane. Mislite na zdravstvene ustanove, stambene korporacije, obrazovne ustanove, gradske prijevozne tvrtke i tvrtke za obradu otpada koje su osnovane kao posebni pravni subjekti. Razlikuju se od javnih tijela u užem smislu, kao što su ministarstva i općine same, koja imaju javnopravni status.

Zašto direktiva ne gleda na izvor financiranja

Direktiva govori o poslodavcima i radnim odnosima, ne o tokovima financiranja. Udruga koja je u potpunosti financirana subvencijom, za primjenu pravila je poslodavac kao svi ostali. Nadzorni organi pritom gledaju na pravnu formu i broj zaposlenika, ne na odgovor na pitanje jesu li organizacije usmjerene na dobit. Javnopravna tijela vlasti mogu iz drugih razloga imati malo drugačiji položaj, primjerice jer je njihova naknada već utvrđena na drugačav način; upravo je to točka u kojoj se polupublične organizacije često greše, jer se bez opravdanja smatraju tom kategorijom.

Granica od sto zaposlenika računa se ovdje na isti način

Za obvezu izvještavanja koja se primjenjuje iznad određene veličine, broj zaposlenika relevantnog pravnog subjekta broji se, a ne broj u sektoru ili općini u kojoj je organizacija aktivna. Udruga s više lokacija i ukupno više od sto zaposlenika procjenjuje se na tu ukupnu brojku, čak i ako lokacije javno nastupaju pod različitim nazivima. Onaj tko je nesiguran je li vlastita organizacija iznad ili ispod te granice može to provjeriti u nekoliko pitanja bez obveze vezane uz to.

Što sporazumi iz kolektivnog ugovora rješavaju a što ne

Kolektivni ugovor s funkcijskim ljestvicama često već uređuje mnogo od onoga što direktiva misli na genderneutralne kriterije: sustav u kojem se funkcije uspoređuju na temelju vještina, odgovornosti i napora, neovisno o tome tko obavlja funkciju. To je dobar početak, ali nije isto kao zasebne obveze vezane uz tekst oglasa za posao, pravo informiranosti pojedinih zaposlenika i — pri dostatnoj veličini — izvještavanje o razlici u naknadama po kategoriji. Te obveze vrijede uz kolektivni ugovor, ne umjesto njega.

Gdje se to često krivo ide u praksi

Najčešće pretpostavka je da organizacija koja je već navknuta na javne ljestvice plaća automatski ispunjava sve dijelove Direktive. U praksi često nedostaje upravo povezanost između postojeće klasifikacije poslova i novih zahtjeva za objektivne, rodno neutralne kriterije, te nema uspostavljenog postupka za zahtjev radnika za informacijom. Pregled točno kojih se obveza primjenjuje i što je za to potrebno, dostupan je pregledno po temama u bazi znanja, razmotreno prema situaciji.

Što možete učiniti sada

Za polujavljne poslodavce prvi korak nije drugačiji nego za svaku drugu organizaciju: utvrditi pod koju se pravnu formu radni odnosi točno svrstavaju i prelazi li broj zaposlenih preko stotinu radnika. Želite li vidjeti gdje dolaze korišteni podaci, to možete pročitati na stranici o tome kako nastaju informacije. Za vlastitu situaciju, sa svim osobitostima specifične kolektivne pogodbe ili pravne forme, pravnik ili nadležno nadzorno tijelo ostaju odgovarajući kontakt.

Želite li bez obveza vidjeti gdje se vaša organizacija trenutno nalazi? Napravite besplatan brz pregled ili pročitajte teme koje se najviše odnose na vašu situaciju — to vam neće trebati više od pola sata.

Ovaj članak je opće informacije i ne predstavlja pravnu savjet.